Zbirka Salona Galerije Antuna Augustinčića osnovana je 28. prosinca 1992. godine, od doniranih djela autora koji su u njemu izlagali, s izgledom da se nastavkom izložbene djelatnosti Galerije i budućim donacijama ili otkupima dopunjava. U skladu s prirodnim nagnućem Galerije prema kiparskoj problematici – uz manji broj slika, crteža i umjetničke keramike – Zbirka pretežito sadrži skulpture. Dostupna je javnosti od 2004. godine, kada je otvorena kao stalna izložba koja se trajnim radom Salona i rastom Zbirke nadopunjava i mijenja.

Smisao Zbirke je dvostruk: njome se dokumentira izložbena politika Galerije – koja se od zavičajne usmjerenosti okreće prema samom mediju kiparstva – i kontekstualizira opus Antuna Augustinčića – kako radovima majstorovih učenika i suradnika, tako i mlađih umjetnika različitih izričaja. Prvotna zavičajna usmjerenost priskrbila je Zbirci djela autora koji su ponikli u lokalnoj sredini ili im je ona bila predložak i inspiracija (Božena Štih – Balen, Edo Kovačević, Alma Orlić, Marijan Gajšak, Aleksandar Augustinčić, Zorislav Drempetić Hrčić, Milan Juranić). Tijekom vremena, Galerija se okrenula predstavljanju Augustinčićevih suradnika i učenika te učitelja i suvremenika (Želimir Janeš, Stanko Jančić, Josip Poljan, Slavomir Drinković, Ivan Sabolić, Željko Zima, Peruško Bogdanić, Ante Starčević, Velibor Mačukatin, Vanja Radauš, Frano Kršinić, Robert Frangeš Mihanović, Nikola Bolčević) te istraživanju medija kiparstva bez obzira na njegovu provenijenciju (Mile Blažević, Sanja Sašo, Ante Orlić, Goran Trbuljak, Dražen Trogrlić, Milivoj Šegan, Alem Korkut, Izidor Popijač – Žiga, Božidar Pejković, Nikola Šanjek, Aleksandar Midžor, Kažimir Hraste, Nikola Džaja, Slobodan Tomić, Loren Živković Kuljiš, Robert Jozić, Miroslav Radeljak, Krešimir Rod), s naglaskom na mlade autore (Leonardo Dokša, Ana Kovačić, Petar Popijač, Georgette Ponte, Stella Pernjek).

Svojom strukturom i sakupljačkom orijentacijom, Zbirka Salona Galerije Antuna Augustinčića predstavlja specifičan presjek novije hrvatske likovne umjetnosti te točku susreta pojedinačnih postignuća i općih likovnih vrijednosti.

Božidar Pejković